ŠTO JE MMK?

Klub studenata geografije Zagreb 2016. godine je po prvi puta samostalno organizirao kongres pod nazivom Prostor kroz prizmu održivosti. Prvi kongres okupio je oko 60 sudionika, 10 članova organizacijskog odbora, 7 volontera te 12 članova znanstvenog odbora. Potaknut uspjehom prvog kongresa, Klub studenata geografije je početkom 2017. godine okupio novi tim studenata za organizaciju 2. Međunarodnog multidisciplinarnog kongresa Urbana utopija – pristupi planiranju urbanih prostora. Osnovni cilj je poticanje studenata raznih struka na raspravu i donošenje rješenja za neke važne probleme u upravljanju prostorom. Radni jezik kongresa je hrvatski, a nastoje se privući budući i sadašnji stručnjaci iz cijele Hrvatske te drugih zemalja - Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije pa je karakter kongresa međunarodni. Također, važan element kongresa je i umrežavanje kako studenata međusobno, tako i studenata sa stručnjacima i znanstvenicima relevantnim za određenu tematiku.


ZAŠTO URBANA UTOPIJA?

Danas više od polovice svjetske populacije živi u gradovima, a u Europi udio gradskog stanovništva prelazi 70%. Tendencija je da će se udio stanovnika u gradovima u Europi do 2050. povećati na više od 80%. Tako se i u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1950. do 2010. urbana populacija povećala za više od tri puta. Još u vremenima agrarnih civilizacija kada je u gradovima živjelo tek 10 do 20% stanovništva, gradovi su bili centri svih važnijih povijesnih događaja i prekretnica. I danas su urbana područja pokretači gospodarskog i kulturnog razvoja, dok se ruralna područja suočavaju s gospodarskim pritiscima, gubitkom osnovnih usluga i pristupa sadržajima zbog čega te prostore često obilježava gubitak stanovništva. Istovremeno urbane prostore obilježava siromaštvo, povećanje nejednakosti, degradacija okoliša, socijalna i gospodarska isključenost, prostorna segregacija, propadanje tradicionalnih industrija, propadanje središta gradova, velike stope kriminala te velika zagađenost voda, zraka i tla.

Neolitska revolucija stvorila je prve gradove. Grupiranjem i podjelom rada među stanovnicima tadašnjih naselja stvorili su se uvjeti za izgradnju i održavanje sustava za natapanje, tj. upravljanje prostornim resursima koje je onda pratilo postizanje višeg životnog standarda kroz stvaranje zaliha hrane te time i pojavom slobodnog vremena pojedinca.

Upravo zbog navedenih razloga tema ovogodišnjeg kongresa usmjerena je prema važnosti planiranju urbanih prostora u kojima živi većina svjetskog stanovništva, a problemi s kojima se ti prostori suočavaju postaju sve intenzivniji. Pravilnim upravljanjem prostora stvaraju se uvjeti za ostvarenje razvojnih projekata, privlačenje investitora, a time onda i za povećanje kvalitete života te privlačenje mlađih i obrazovanijih stanovnika koji predstavljaju temeljni razvojni resurs suvremene ekonomije.

Utopija je pojam iz istoimenog djela Sir Thomasa Morea iz 16. stoljeća koji opisuje idealno političko i društveno uređenje na određenom prostoru - otoku. Riječ utopija potječe iz grčkog jezika te može imati dva veoma različita značenja – ne mjesto ili dobro mjesto. Postavlja se pitanje može li se te (ako može) na koji način multidisciplinarnim promišljanjem od strane raznih aktera (studenata, lokalnog stanovništva, stručnjaka, poduzetnika, javnog sektora i dr.) postići to idealno uređenje u urbanim prostorima? Konkretnije, kako bi se mogli ukloniti ili ublažiti problemi poput socijalne isključenosti određenog dijela stanovništva? Cilj ovogodišnjeg kongresa je da se kroz pet sekcija – Geoekološki izazovi, Funkcionalni gradski promet, Suvremeni urbani turizam, Revitalizacija kroz prenamjenu te Pametni gradovi sudionici suoče s velikim spektrom ključnih problema koje muče današnje urbane prostore (time i njihove stanovnike) te potaknuti da se kroz suradnju i raspravu ljudi različitih profila dođe do zajedničkih rješenja.



CILJEVI KONGRESA

Ključni ciljevi ovogodišnjeg Kongresa su:

  • steći dublji uvid u problematiku urbanog planiranja

  • identificirati konkretna rješenja i strategije u upravljanju gradskim prostorima (s naglaskom na grad Zagreb)

  • istaknuti važnost multidisciplinarnog pristupa u prostornom planiranju

  • povezati se s ključnim akademskim, znanstvenim i stručnim institucijama koje se bave zadanom problematikom

  • uključiti studente svih razina (preddiplomskog, diplomskog i postdiplomskog)

  • promovirati geografiju kao znanost

  • kroz pet sekcija prikazati kako se problematikom urbanog planiranja bave četiri diplomska studija Geografije: Prostorno planiranje i regionalni razvoj, Baština i turizam, Fizička geografija s geoekologijom te Geografski informacijski sustavi

PROŠLOGODIŠNJI KONGRES

Od 21. do 23. listopada održan je prvi Međunarodni interdisciplinarni kongres Kluba studenata geografije Zagreb s temom Prostor kroz prizmu održivosti uz tri izdvojene podteme: Interakcija urbanog i ruralnog, Održivi turizam, Prirodna osnova prostora.

U prostorijama Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar kongres je okupio ukupno 64 sudionika, 16 aktivnih i 48 pasivnih, većinom studente Sveučilišta u Zagrebu, no dio sudionika činili su studenti drugih hrvatskih sveučilišta te studenti iz susjednih zemalja. Sukladno težnji interdisciplinarosti, ovogodišnji sudionici Kongresa bili su studenti arhitekture, krajobrazne arhitekture, šumarstva, biologije, građevine, geodezije, ekonomije, etnologije, sociologije, psihologije te, naravno, geografije. Uz sve aktivne i pasivne sudionike, na kongresu su sudjelovali i članovi Znanstvenog odbora 12 akademskih profesora, znanstvenika i stručnjaka zaposlenih u institucijama relevantnim za bavljenje zadanom tematikom Kongresa.

Međunarodni interdisciplinarni kongres Kluba studenata geografije već je prve godine dobio deklarativnu podršku brojnih institucija: Prirodoslovno-matematički fakultet, Hrvatsko geografsko društvo, Geografski odsjek PMF-a, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Institut za turizam, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski zavod za prostorni razvoj, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, portal x-ica , Zelena akcija, Chillout hostel.

Kongres je otvoren plenarnim predavanjem Tomislava Tomaševića koji je svoju diplomu stekao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a nakon toga i na geografskom studiju za okoliš, društvo i razvoj na Sveučilištu u Cambridgeu. Radi na Institutu za političku ekologiju i svojim je teorijskim razmišljanjima o održivosti kao pojmu, paradigmi, planerskom putu, te (ne)održivom razvoju/razvitku/rastu dao odličan uvod u temu Prostor kroz prizmu održivosti i potaknuo na promišljanje sve prisutne.

Drugi dan kongresa otvorili smo sekcijom Održivi turizam gdje se nakon kvalitetnih studentskih izlaganja razvila zanimljiva rasprava o smjerovima razvoja turizma, potrebama, željama i mogućnostima lokalnog stanovništva turističkih destinacija te problemu planiranja u turizmu. Svoja iskustva i ideje kao osvrte na izlaganja na početku i tokom panel rasprave dali su i članovi znanstvenog odbora: izv. prof. dr. sc. Oliver Kesar (Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet), dr. sc. Jasenka Kranjčević (Institut za turizam, Zagreb) te izv. prof. dr. sc. Vuk Tvrtko Opačić (Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek).

Nakon, prema kritikama sudionika, vrlo korektnog i konkretnog ručka uslijedila je sekcija Prirodna osnova prostora. Poslije izlaganja kroz koja se ispreplitala problematika voda, razvila se široka žustra rasprava od utjecaja planiranja i suradnje aktera u sprječavanju prirodnih nepogoda do filozofskih rasprava o opstanku (i) održivosti spominjanih u plenarnom predavanju dan ranije. Znanstveni odbor ove sekcije činili su: izv. prof. dr. sc. Nenad Buzjak (Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek), dr. sc. Mihaela Mesarić (Međimurska priroda, Mursko Središće) te mr. sc. Siniša Golub (Međimurska priroda, Mursko Središće). Dan su završili i strasti smirili vrlo veselim, rasplesanim i raspjevanim partijem koji je potrajao duže od planiranog.

Nakon burne radne subote na redu je bila sekcija s najviše predavača i najviše članova znanstvenog odbora, Interakcija urbanog i ruralnog. Znanstveni odbor za ovu sekciju činili su znanstvenici raznih struka, vrlo širokih interesnih polja: izv. prof. dr. sc. Aleksandar Lukić (Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek), dr. sc. Orlanda Obad (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb), dr. sc. Olga Orlić (Institut za antropologiju, Zagreb), dr. sc. Marijana Sumpor (Ekonomski institut, Zagreb), dr. sc. Đurđica Žutinić(Sveuličište u Zagrebu, Agronomski fakultet). Nakon uistinu zanimljivih predavanja, u nažalost prekratkoj panel raspravi dotakli smo se brojnih tema koje zaslužuju svaka pojedinačnu raspravu, no uvidjeli smo istinsku ideju i bit interdisciplinarnog pogleda  na pojedini problem.

Ovaj je kongres bio iznimno iskustvo i veliki korak u promoviranju geografije i interdisciplinarnosti te izvrsna motivacija za organizaciju drugog kongresa Kluba studenata geografije Zagreb. Nošeni pozitivnim kritikama, korisnim raspravama i dobrim vibracijama nadamo se privlačenju još većeg broja studenata drugih struka, pogotovo onih koji ove godine nisu bili zastupljeni, no nadamo se i veselimo novim prijateljstvima, izazovima i iskustvima

Prošlogodišnji organizacijski odbor kongresa činilo je deset studentica: Larisa Dukić, Iris Mužić, Jasminka Dimšić, Iva Biškup, Paola Marinović, Ivana Žafran, Petra Furčić, Tamara Batel, Lucija Krpan i Nika Filaković.